1984 Rebecca

Čini mi se da je ta igra u poslidnje vrime naša najbolja igra, sarkastična i parodična, velikim brojem ili porcijom cinizma. ... „Rebeca" se ni malo ne mora sramovati svojega rodjenja, izgleda da će nastati snažna divojka našega narodnoga kazališća.

Dr. Nikola Bencsics, peršonsko pismo

Rebecca je naime satira na današnji tehnizirani svit i čas, u kom svaki pojedini doma ima stati bilo ki mašin ili kompjuter. Iako sakrito u šalnoj igri, se u Rebecci dost jasno izrazi kritično stanovišće autorice prema društvu. Istaknuti se moraju svim pravom glumci ove „Rebecce" ki su očigledno profesionalni laiki.

Peter Tyran, Hrvatske novine, 27.4.1984.

1986 – Raskinuti ured

Kad sam po deseti minuta pogledao na ure, morao sam ustanoviti, da je jur bilo prošlo već od dvih ur. Ovo je morebit najbolji dokaz za elan i esprit ovoga igrokaza.

Petar Tyran, Hrvatske novine

Svaka čast Ani Šoretić, ka je ovim modernim igrokazom stvorila dobru alternativu svim drugim, ke smo mogli ljetos viditi.

Jandre Palatin u Hrvatski Novina, 11.4.1986.

1987 - O Bog

O Bože, u Cogrštofu smo jako dobro jili i se zasitili. Tu kuhinju preporučamo i vam.

Jurica Csenar, Hrvatske novine, 1.5.1987

Vazam 1987. će ostati u našoj literaturi u čudnovatom sjaju duhovnoga prskanja visoko na horizontu književnoga stavaranja... O Bog, ka milost za našu malu literaturu.

Dr. Nikola Bencsics, Hrvatske novine, 1.5.1987.

Ako se dobro sjećam, vidio sam i film, ki se temelji na istoj ideji. Ali od početka se osjeća, a osobito na koncu se odlično dokumentira, kako Ana Šoretić na toj ideji stvori nešto novoga, sasvim svojega. Pri tom pruži človiku, komu vjera nije tudja, puno više neg on amerikanski film.

Augustin Blazovich, Glasnik

1988 Vitezi

Jur po sadržaju drame me Ana spominja na Huxley-jev roman „Brave new world", a onda još i po
samom naslovu „Vitezi." Strašno suptilno i diskretno Ana izigrava trijumf žen u svojoj drami. ... Drama nije puna prostoga dijaloga, nego za toliko već puna izbrušenih, logično koncipiranih statementov.

Agnica Schuster, Hrvatske novine, 15.4.1988.

Revolucionarni i hrabri Cogrštofci.
Škoda, da Cogrštofci s ovimi „Vitezi" ne putuju kroz hrvatska sela, da malo pretresu i potresu našu kazališnu scenu i tradiciju, da kažu pute, kako se hrvatski teatar da igrati i na drugi, jako zanimljiv način.

Petar Tyran, Hrvatske novine, 22.4.1988.

1989 Tri oci

Čini se, da su Cogrštofci preskočili zadnjih pedeset ljet i da su kot UFO doletili u 80-a ljeta, barem ča naliže modernizaciju naše kazališne scene. ... Ali o ovom tabuu se na hrvatski pozornica još nikada nije tako otvoreno pisalo i glumilo, kot u današnje vrime. A sada je Ana Šoretić počela cipit ljudem vračtvo protiv folišnoga morala i skažljivosti. Počela je borbu (ne samo ovim igrokazom), da suptilno i vjerodostojno – prez da bi provocirala – ukrha folišno japno na duši i tijelu pobiljenih svecev.

Petar Tyran, Hrvatske novine

1990 - Gladni

Kultivirana literatura s kultiviranimi riči
Imamo dramu, ku smimo pokazati! Ana Schoretits je prik sebe izrasla! Ana Schoretits drama „Gladni" prava je zvijezda na kazališnom nebu gradišćanskohrvatske literature. Ovim kusićem je pokazala nje kompetentnost ne samo na području moderne lirike, nego i kot pisatelj modernih dramov suvrimenskoga duha. Nje karakteri su puni zreline, prave karakteristike ljudi, nje izjave pune su dibine i izvorne istine, cijela igra kaže u pozadini zreloga človika, komu su poznati puti človičjih ćuti. Ona opisuje nas – socijalno – kritično djelo naše sredine.

A.Szucsich, Glasnik, april 1990.

Premijerom Šoretićevoga igrokaza „Gladni", satire na sve viječne Eve i drugorazredne Don Juane, je gradišćansko-hrvatski kazališni repertoar bogatiji za moderan suvrimen kusić.

Petar Tyran, Hrvatske novine

1991 Lutke

Šoretićeve „Lutke" otkrivale su podsvisne strahe i ljudske napetosti! Cogrštofski ansambl je prez sumlje gradišćansko-hrvatski „JAZAVAC."

Petar Tyran, Hrvatske novine , 12.4.1991.

Govora je o modernom kusiću na našoj hrvatskoj pozornici, ki si zasluži svoje mjesto u suvremenoj literaturi Austrije.

Anna Maria Szucsich, Glasnik, 21.4.1991.

1992 Bosanac

... kako se odigrava, predstavlja Ana Šoretić punom dinamikom, napetošću, konfuzijom, nervozitetom .. Sve ćuti su napete, do kraja, ne more se obraditi sve najedanput, ostaje mnogo materijala, kim se človik s njim bavi kod kuće ... More se reći, opet joj se je ugodalo, zbuniti nas, stresti, razveseliti, ražalostiti, zabavljati.

Anna Maria Szucsich, Glasnik, 10.5.1992.

1993 Tutorica

Nije važno, ča si, gdo si, ča imaš, nego da se oslobodiš „tutoric", ke te lovu.

Gabriela Zarits, Glasnik, 9.5.1993.

Bilo je i črnoga humora u ovoj igri kot i sarkazma. Jer ča je to drugo, ako se muž vrne iz groba, on, koga je žena dala požgati, i čiji pepeo je trekturom zlijala u praznu flošu konjaka, da bi se onde dobro snašao.

Petar Tyran, Hrvatske novine, 16.4.1993.

1994 Dvojšćina

„Dvošćina" novi vrhunac u A. Šoretićevom oevru.
Dvojšćina je prez sumlje dobro skomponiran igrokaz, ki nije samo natuknuo temu, nego ju i preorao. Ani Šoretić se je odlično ugodalo, da ulovi i pogodi duh, nutarnji isto kot i vanjski oblik toga časa pred „Anschlussom."

Petar Tyran, Hrvatske novine

1996 Stari vuk

... Ujedno je „stari vuk" pledoaje, obrambeni govor za umirovljenike, penzioniste, za ke se život nastavlja i kada su prekoraknuli 60. rodjendan. ... Ana Šoretić, čini se, je jako napredovala u koracanju svojim putem i je dobila znatno na autenticitetu a tim i na profilu. Pri tom su joj pomogli i odlični glumci, od kih triba osebujno istaknuti Helmuta Šoretića, ki je ovom ulogom pokazao i dokazao, da je u stanju predstaviti različne karaktere.

Petar Tyran, Hrvatske novine

Autorica je uspjela teatralizirati jedno od najaktualnih pitanj našega društva na ozbiljan i duhovit način. Cijela kazališna grupa se je predstavila kao zaigrana, okretna u svojoj glumi profesionalna.

Ivan Rotter, Hrvatske novine

1997 Kanibali su med nami

Cogrštofska kazališna grupa je daleko najmoderniji ansambl Gradišćanskih Hrvatov, rasvitljenje i oprema pozornice u Cogrštofu su prvorazredni. Kazališće na vjerojatno najmodernijoj pozornici med Hrvati širom Gradišća je jedan od vrhuncev u kulturnom zbivanju Hrvatov u Austriji a zapravo je škoda, da Cogrštofci ne igraju duglje odnosno da ne putuju i po drugi seli.

Petar Tyran, Hrvatske novine, 4.4.1997.

1998 Dan

Ljetošnji igrokaz Ane Šoretić „Dan" na pozornici u Cogrštofu će vjerojatno ići u povijest kao jedna
od najboljih i autorice i u izvedbi cijeloga, brojčano smanjenoga, cogrštofskoga ansambla. ... Amizirao se ovput vjerojatno nijedan nije u Cogrštofu, ali zamišljeno je već ki mogao pojti u škurinu ne samo cogrštofske noći nego i našega medjuljudskoga života.

Petar Tyran, Hrvatske novine, 24.4.1998.

1999 Paradižom na holjinstvo

Ne stoju kot obično, mladi, snažni ljudi na pozornici, nego stari u svi fazeta današnjega časa. Ti mladi stari, ti uvijek mladi stari, ti trudni stari, ti turobni stari, ti od žitka razočarani stari, ti rado stari, ti lipi, šmohni stari iz svih okolnosti... Ovi stari su u smislu poduzeća „paradižoma" samo dobro florirajuća ekonomska grupa, ka u toku igrokaza veli: mi smo već. Imamo ćuti, imamo sanje, imamo želje, željimo teplinu – vegetirati i platiti za službe je premalo. ... I mrzlo i vruće ide po tijelu, kada veli u tom hipcu –„idem domom". ... Izvrsna maska i kot svenek do perfekcije igrana uloga svakoga pojedinoga glumca su doprinesli svoj dio uspješnomu kusiću. Čestitamo!

Gabriela Zarits, Glasnik, 2.5.1999.

Slogan „Starci su gospodarski faktor" ona karikira u figuri vlasnika doma, ki za drage pineze svojemu klijentelu garantira „Ovde svenek sunce sviti." Da kapital starca more biti mudrost, je zapravo lipa misao, ka je utjelovljena u figuri jur spomenute seljakinje.

Viktorija Palatin, redateljica ORF-a, u radio-emisiji, 4.4.1999.

2000 Mali državni ugovor

Na maloj pozornici u Cogrštofu Ana Šoretić vježba za veliki svit. Ov najnoviji igrokaz Ane Šoretić zapravo odlična je studija situacijov u čuvarnici a je zbog toga i toliko zanimljiva a na svaki način i šalna, jer ona očima odrašćenih gleda ove mališane i pokušava razumiti i rastumačiti zač ovi mali ovako reagiraju i se tako ponašaju.

Petar Tyran, Hrvatske novine, 28.4.2000.

... na sebi sam morao ustanoviti, da me glumci, u ovom slučaju dica, peljaju u liječku od miline, i silom sam si morao zapovidati: najzad, za tom lipotom i perfektnom igrom je vezanka dibine ljudskoga društva. ... Sva lipota prikaza je u jednostavnosti, i jako izjednačenoj igri, veličanstvenost je u simpleksu. ... Uz dobro pronajden sadržaj i ta vrhunska cogrštofska kazališna družina. Perfektna igra, svršeno u svakom detalju kao na loju. Svaka minuta se uživa, ništa nije bilo pretirano... U ovakovoj igri vidim pak vrhunac i po sadržaju i po igri našega suvrimenoga igrokaza.

Dr. Nikola Bencsics, Hrvatske novine, 12.5.2000.

Ani Šoretić ugodao se je dost zanimljiv igrokaz. Da se je tako dobro ugodao, ima pred svim zahvaliti svojim izvrsnim glumcem, ki su jako dobro proučili držanje i način diteta i od kih kanim istaknuti samo Ninu (Christine Lang), zvanarednoga i razmazanoga Kevina (Helmut Šoretić) i Fricija (uvijek izvrsni Ewald Pichler). Gledatelj/ica ima dojam da je autorica i malo dublje pogledala u narav svakoga pojedinoga glumca/glumice kad je stvorila ove dičje like/karaktere. Čestitam.

Dorotea Zeichmann, Put, broj 2/2000

2001 – Vazam - Sudbina je pemsko platno

Divojački vijenac trih glavnih ženskih ulogov na ljetošnjoj cogrštofskoj pozornici je jur „malo utrunjen" ali ipak još dost atraktivan, da se je još dugo po premijeri o tom pominalo, kako daleko je autorica i režiserka Ana Šoretić ljetos išla, je li je predaleko išla za pretežno vjerski krug publike u Cogrštofu ili joj je i tema i jezik jednostavno sredstvo da pokaže – kako je to nje način – na nedostatke, problematiku i jednostavno prosječni život, daleko od nekakove „soap-opere" dakle onoga kiča koga smo dobrim dijelom naučni iz televizije.

Petar Tyran, Hrvatske novine, 27.4.2001

2004 O Bože

Poruka Šoretićevoga „O Bože" je jasna i čista: Bog se ponudi kao Bog, ne nameće se kao autoritete, nego pruži ruke, za kimi more negdo zgrabiti – ali i ne! ... Ateizam u krizi – je druga črljena nit, ka se vuče kroz cijeli igrokaz ali se bavi i religioznom traumom, novom vjerom, ali Boga ne želji postaviti kao vrhovni autoritet, nego želji pokazati i na samoodgovornost svakoga pojedinoga, jer ..."i Bog ne zna, ča će se s nami dogoditi."

Petar Tyran, Hrvatske novine, 16.4.2004.

Imamo se zahvaliti Ani Šoretić da je u ovoj našoj bezbožnoj dobi – barem se kod nas u takozvanom „zapadnom svitu" tako čini – zaronila i zadubila u ovu temu.

Doroteja Zeichmann, Hrvatske novine, 23.4.2004.

2005 Romana i Julius

Jezično je igrokaz pun frazov, izrekov i šalov, ke su u glavnom poznate, osobito pri različni svadja – med Romanom i Juliusom, Katicom i Julkom. ... Kazališna grupa Cogrštof je svoj rutiniran i iskušen sastav proširila s narašćajem...

Lidija Novak, Hrvatske novine, 1.4.2005

2006 Umorniki i drugi špecijalisti

Prvi krimić na našem jeziku. Krimić je žanr u kom u gradišćanskohrvatskoj književnosti ili dramskoj umjetnosti imamo malo mogućnosti prispodobe odnosno uopće ne. Dakle, u tom je jur velik kompliment na Anu Šoretić, da se je latila ovoga posla i se dala u avanturu uz otvorena pitanja:
znam to? Ćedu me ljudi razumiti? Mi jezik dost služi? I razumu ljudi još te finese jezika i se more govoriti i med redi? A takaj i čitati med redi?

Petar Tyran, Hrvatske novine, 21.4.2006.

2008 Jobova kćer

Bez dvojbe je ov kusić hrabra i dobra odluka za gradišćanskohrvatsku pozornicu, iako se je na večer premijere moglo opaziti, da drama nije uprav to ča si publika očekuje. Svakako bi si bio ov večer zaslužio već gledateljev! Ne samo zbog toga, kad je produkt gradišćanskohrvatske autorice, a ne prijevod neke jur poznate komedije ili drame, nego je pred svim i vrlo uspjeli produkt i kazališni komad, ki se bavi vrlo zanimljivom tematikom, ka je pred svim u ovom ljetu jako prezentna.

Lidija Novak, Hrvatske novine, 28.3.2008

JSN Glass template designed by JoomlaShine.com